Primjeri derogiranih i derogirajućih ajeta iz sure Ali Imran, En-Nisa, El-Maide.

-„Bojte se Allaha upotpunosti…“ (Ali Imran, 102)
Postoji stav da je ovaj ajet derogiran 16.ajetom sure Tegabun: „Bojte se Allaha onoliko koliko možete…“
-„A onima koji vam sklapaju ugovor, podajte njihov dio…“ (En-Nisa, 33)
Ovaj ajet je derogiran 75.ajetom sure Enfal:“A rođaci su prema Allahovoj Knjizi jedni drugima preči…“
-„Kada neka od žena vaših blud počini…“ (En-Nisa, 15)
Ovaj ajet je derogiran ajetom iz sure Nur koji govori na ovu temu.
-Dio drugog ajeta sure Maide: „ni sveti mjesec… derogiran je dozvolom borbe u tim mjesecima.
-„…pa ako ti dođu ti im presudi ili se okreni od njih…“ (El-Maide, 42)
Ovaj ajet je derogiran 49.ajetom sure El-Maide:“I sudi im prema onome što ti Allah objavljuje.“
-„…ili neka druga dvojica…“ (El-Maide)
Ovaj dio ajeta je derogiran drugim ajetom iz sure Talak: „I kao svjedoke dvojicu vaših pravednih ljudi uzmite…“

(Sujuti, El-Itkan, 2/44)
Preveo:Senad Muhić

Primjeri derogiranih i derogirajućih ajeta – sura El-Bekare

– „Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za one koji se Allaha boje, da pravedno učine oporuku roditeljima i bližnjima.“ (El-Bekare, 180)
Ovaj ajet je derogiran ajetom koji govori o nasljednicima. Rečeno je da je derogiran hadisom: „Nema oporuke za nasljednika.“ Također je rečeno da je ajet derogiran koncenzusom kojeg prenosi Ibn-l-Arebi.
-„…kao što je propisan onima prije vas…“ (El-Bekare, 183)
Ovaj dio ajeta je derogiran riječima Allaha: „Dozvoljava vam se da se u noćima dok traje post sa stajete sa svojim ženama…“ (El-Bekare, 187)
-„Pitajute o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu…“ (El-Bekare, 217)
Ovaj ajet je derogiran ajetom: „…borite se protiv svih mnogobožaca…“ (Et-Tevbe, 36)
-„Oni među vama kojima se primiče smrt, a koji ostavljaju iza sebe žene-treba da im oporukom unaprijed za godinu dana odrede izdržavanje…“ (El-Bekare, 240)
Spomenuti ajet je derogiran 234.ajetom sure Bekare tj.sa godine se čekanje smanjuje na četiri mjeseca i deset dana.
-„Pokazivali vi ono što je u dušama vašim ili to krili Allah će vas za to pitati.“ (El-Bekare, 284)
Ovaj ajet je derogiran ajetom: „Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih.“ (El-Bekare, 286)

Sujuti, El-Itkan,2/43-44

Preveo:Senad Muhić

Primjeri ajeta koji su objavljeni na putovanju

1.Bilježe Ibn Ebi Hatim i Ibn Merdevejh od Džabira da je kazao: „Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, obilazio oko Kabe, upitao ga je Omer: Da li je ovo mjesto na kojem je stajao Ibrahim? Da, odgovorio je Poslanik,a nakon toga je obavljen ajet: “Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete namaz obavljati!” (El-Bekare, 125)
Ovaj ajet je objavljen u Mekki, na oprosnom hadždžu.
2.“ I bojte se Dana kada ćete se svi Allahu vratiti, kada će se svakome ono što je zaslužio isplatiti – nikome krivo neće učinjeno biti.“ (El-Bekare, 281)
Ovaj ajet je objavljen na Mini na oprosnom hadždžu kao što prenosi Bejheki u Delailu.
3. Allah vam zapovijeda da odgovorne službe onima koji su ih dostojni povjeravate i kada ljudima sudite da pravično sudite. Uistinu je divan Allahov savjet! – A Allah doista sve čuje i vidi.(En-Nisa, 58)
Objavljen je na dan oslobađanja Mekke u unutrašnjosti Kabe, kao što navodi Sunejd u svome tefsiru i Ibn Merdevejh od Ibn Abbasa
4.Prvi ajeti sure El Enfal su objavljeni na Bedru nakon bitke, kao što prenosi Ahmed od Sa'da b.Ebi Vekkasa.
5.Prvi i drugi ajet sure Hadždž su objavljeni kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme krenuo u bitku Benu Mustalek, kao štp spominju Ibn Merdevejh putem Kelbija od Ebu Saliha od Ibn Abbasa.
6.Sura El-Mutaffifun ili njen dio je objavljen prilikom hidžre u Medinu, prije ulaska u nju, kao što navodi imam Nesefi i dr.
7.Prvi ajeti sure Ikre, koji su objavljeni u pećini Hira, kao što se navodi u dva Sahiha.
8.Sura En-Nasr koja je objavljena u danima tešrika na oprosnom hadždžu, kao što navodi Bezzar i Bejheki i Delailu.

Opširnije pogledati:El Itkan fi ulumi-l-Kur'an od Sujutija, 1/38-42
Preveo :Senad Muhić

ZABRANA VRIJEĐANJA TUĐIH SVETINJA

U 108.  ajetu sure El-En’am, Uzvišeni veli:

وَلَا تَسُبُّوا الَّذِينَ يَدْعُونَ مِنْ دُونِ اللَّهِ فَيَسُبُّوا اللَّهَ عَدْوًا بِغَيْرِ عِلْمٍ

„Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misleći šta govore Allaha grdili…“

Rekao je imam Taberi: „ Allah Uzvišeni  je Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i vjernicima kazao: Nemojte vrijeđati one kojima  se mnogobošci klanjaju, pa da oni ne bi nesvjesno vrijeđali vašeg Gospodara, kao što se prenosi od Ibn Abbasa da su mnogobošci kazali:O Muhammede, ili ćete prestati omalovažavati naša božanstva ili ćemo i mi početi omalovažavati tvoga Gospodara. Nakon toga toga im je Allah zabranio vrijeđanje kipova .“

Od Katade se prenosi da su muslimani vrijeđali kipove i božanstva nevjernika , a oni su im uzvraćali, pa im je  zabranjeno  da budu uzrok vrijeđanja  Allaha.

(Tefsiru-Taberi 12/33-34)

 

Rekao je imam Kurtubi: ”Allah zabranio vrijeđanje kipova i božanstava koje nevjernici obožavaju  jer je znao da će tim postupkom oni samo se još više okrenuti od Islama i još više će ga vrijeđati.“

Dalje nastavlja Kurtubi: “Ovaj propis još traje, jer kada god postoji bojazan da  nevjernici vrijeđaju Islam i Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, zabranjeno je muslimanima da vrijeđaju  njihove svetinje kao što su krst, vjera i objekti gdje ispoljavaju svoju vjeru.  U ovom ajetu je dokaz obaveznosti spriječavanja i napuštanja svega što vodi ka zlu .“

(El-Džami'u  li ahkami-l-Kur'an, 7/61)

 

Preveo:Senad Muhić

Ko se sve ubraja u Poslanikovu porodicu- ehlu-l-bejt?

U 33.ajetu sure El-Ahzab (saveznici), Uzvišeni veli:

 إِنَّمَا يُرِيدُ اللَّهُ لِيُذْهِبَ عَنْكُمُ الرِّجْسَ أَهْلَ الْبَيْتِ وَيُطَهِّرَكُمْ تَطْهِيرًا

„Allah želi da od vas , o porodico Poslanikova, grijehe odstrani i da vas potpuno očisti.“

Na koga se misli kada se spomene izraz „Poslanikova porodica-ehlu-l-bejt“?

Komentatori Kur’ana imaju različite stavove kada se radi o ovome pitanju.

 

Prvi stav: U Poslanikovu porodicu ulaze : Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, Alija, Fatima, Hasan i Husejn, Allah sa njima bio zadovoljan.

Dokazi:

1.Ebu Se'id El Hudri prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: „Ovaj ajet se odnosi na pet osoba:Mene, Aliju, Hasana, Husejna i Fatimu.“

2.Od Enesa se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, šest mjeseci prolazio pored kuće Fatime, i svaki puta kada bi išao na namaz govorio bi im: Namaz o porodico Poslanika, Allah želi da od vas , o porodico Poslanikova, grijehe odstrani i da vas potpuno očisti.“

3. Od Ummu Seleme se prenosi da su  jedne prilike bili kod nje Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, Alija, Fatima, Hasan i Husejn, te nakon što su jeli, zaspali su, pa ih je Poslanik pokrio i rekao: „Allahu moj, ovo je moja porodica, pa ih očisti.“

Drugi stav: Ajet se odnosi na žene Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme.

Dokazi:

1.Prenosi Alkame da je Ikrime jedne prilike na pijaci dozivao ljude, citirao im ovaj ajet i govorio:“Ovaj ajet se odnosi na Poslanikove žene posebno.“

(Tefsiru-Taberi,20/263, 267)

 

Preveo Senad Muhić

Vrijednosti Muavije

1.Jedne prilike Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je učio dovu Muaviji: “Allahu moj, učini ga upućenim i daj da ljudi budu upućivani putem njega. (Tirmizi, 3842, poglavlje:Odlike Muavije, 5/687; Ahmed u Musnedu 17895; Taberani u El-Mu’džemu-l-evsat, 656)

 

2.Rečeno je Ibn Abbasu da Muavija klanja vitr namaz od jednog rekata, pa je Ibn Abbas rekao:“On zna, on je fekih-učen.“ (Buhari, 3765)

 

3.Rekao je Ibn Abbas nakon što je pohvalio Muaviju da je učen: “Ostavite Muaviju, on je bio Poslanikov ashab.“ (Buhari, 3764)

Tumačeći ove riječi Alijj El-Kari veli: “Ostavite Muaviju na miru i nemojte ga kritikovati jer on se družio sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve selleme.“ (Mirkatu-l-mefatih, šerhu miškati-l-mesabih, 3/954)

 

4.Rekao je Ibn Omer: “Nisam vidio  nakon Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je iko sposobniji da vodi narod kao što je Muavija.“ (Ebu Bekr El-Hallal, Es-sunnetu, 2/441; Taberani u djelu El-Mudžemu-l-evsat, 6759 i El-Kebir  13432)

Kakav je propis nošenja dresova??

Kakav je propis nošenje dresova koji na sebi imaju obilježja specifična za  nevjernike ili obilježja država kao Italija, Njemačka i sl. ili koji na sebi sadrže ispisana imena nevjernika?

 Odgovor:

1.Ako znakovi na dresovima sadrzavaju nevjernička obilježja vezana za vjeru, kao npr.krst i druga vjerska obilježja, onda nije dozvoljeno prodavati, niti kupovati niti nositi.

 

2.Ako su na dresovima ispisana nevjernička imena ili postoje slike tih igrača, i u tom je slučaju haram kao u prethodnom.

 

3.Ako znakovi na dresovima ne ukazuju niti na vjerska obilježja niti sadrže imena igrača nevjernika, nego se na njima nalaze znakovi određenih kompanija koje su u osnovi dozvoljene, onda u tome nema problema.

 

Fetava-l-ledžneti-daimeti, 24/24-25, u sastavu komisije Ibn Baz, Gudejan, Fevzan, Abdul Aziz Ali Sejh, Bekr Ebu Zejd.

Propisi vezani za „amin“ nakon Fatihe

1.Pohvalno je nakon što se prouči Fatiha sa stajanjem na harfu „nun u riječi:Veleddalin,  kazati „amin“, kako bi se napravila razlika između onoga što je dio i što nije dio sure Fatihe

2.Prenosi se od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: „Kada imam kaže „amin“ i vi to recite, jer onome čije se aminanje poklopi sa aminanjem meleka, biće oprošteni prijašnji grijesi.“

3.Značenje „amin“ kod većine islamskih učenjaka je: Allahumme istedžib lena tj.Allahu, uslišaj. Dok neki drugi vele da je amin Allahovo ime.

4.Riječ „amin“ se može izgovarati na dva načina:

Prvi način: Aaamiiin-sa dužinom na harfu A

Drugi način:Bez dužine na harfu amiiin, tj.emiiin

Pogrešno je izgovarati „amin“ sa tešdidom na slovu (m)-ammin

5.Islamski učenjaci se razilaze da li imam treba da izgovori te riječi i da li treba glasno da ih izgovori.

Mezheb imama Šafije i Malika smatra da treba, dok učenjaci Kufe smatraju da ne treba da izgovara glasno.Ovaj stav zastupa i imam Taberi.

6.Sljedbenici imama Ebu Hanife kažu da je preče da se „amin“ ne izgovara glasno, nego da je bolje u sebi, jer to spada u dovu, a Allah Uzvišeni veli: “Molite Gospodara svoga ponizno i tiho.“

7.Riječ „ amin“ nije niko prije našeg ummeta koristio osim Musa i Harun.

(Tefsir-l-Kurtubi, 1/169-175)

 

Preveo:Senad Muhić

Tumačenje ajeta: “On daje mudrost kome hoće, a onome kome je data mudrost, dato mu je veliko dobro…” (El-Bekare, 269)

Po pitanju značenja mudrosti u ovome ajetu, komentatori Kur’ana spominju jedanaest tumačenja. U nastavku ćemo spomenuti ta tumačenja i pored njih spomenuti islamske učenjake koji ih zastupaju:

1.Kur'an- Ibn Mesud, Mudžahid, Dahhak, Mukatil,

2. poznavanje Kur'ana, derogiranih i derogirajućih ajeta, zatim poznavanje jasnih i manje jasnih ajeta, te poznavanje onoga što se Kur'anom dozvoljava i što se njime zabranjuje- Ibn Abbas,

3.vjerovjesništvo-Ibn Abbas

4.razumjevanje Kurana-Ebu-l-Alijje, Katade,

5.znanje i razumjevanje-Mudžahid,

6.preciznist i tačan govor-Mudžahid,

7.bogobojaznost-Hasan El Basri,

8.strahopoštovanje-Rebi'a b.Enes,

9.razumjevanje vjere-Ibn Zejd,

10.razumjevanje-Šerik,

11.znanje i postupanje po njemu-Ibn Kutejbe.

(Ibn-l-Dževzi, Zadu-l-mesiri fi ilmi-t-tefsiri, 1/242)

Rekao je imam Taberi u vezi ajeta: “On da je kome hoće preciznost i tačnost i riječima i djelima, a kome to bude podareno, podareno mu je mnogo dobro.“

(Tefsiru-t-Taberi, 5/576)

Nakon ovih riječi imam Taberi nastavlja i spominje stavove komentatora Kurana po pitanju ovoga ajeta ( a koji su već spomenuti), kaže: “Svi spomenuti stavovi ulaze pod značenje onoga što smo kazali u vezi ajeta, jer preciznost i tačnost se postiže samo uz poznavanje, učenje, razumjevanje…“

(Tefsiru-t-Taberi, 5/579)

Sa arapskog preveo:Senad Muhić

 

 

Ulazak nemuslimana u džamiju zbog predavanja?

Upitan je šejh Usejmin o ulasku nemuslimana u prostorije džamije zbog slušanja predavanja, pa je odgovorio:

“Da, to je dozvoljeno, jer u tome je velika korist i takvim postupkom on nimalo ne šteti džamiji. Kao što je dozvoljeno da nemusliman uđe u džamiju da popravi nešto u njoj od onoga što je pokvareno, tako mu je dozvoljeno i da uđe kako bi saslušao predavanje koje će mođda biti uzrokom da krene pravim putem. Dokaz dozvole ulaska i boravka nemuslimana u džamiji je postupak Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je Sumamu b.Esala(zarobljenika) držao zarobljenog (privezanog) u džamiji.

El-Idžabat ala es'ileti-l-džalijat, 1/21-22

 

Sa arapskog preveo:Senad Muhić