Category: Hadis


Tekst hadisa:

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: “Imam je postavljen da bi se slijedio, pa kada on donese tekbir i vi to učinite i nemojte činiti tekbir sve dok on ne učini. Kada on učini ruku (pregibanje u namazu) i vi tako postupite, a nemojte to činite dok on ne učini. Kada on kaže: semiAllahu limen hamideh, vi izgovorite: Allahumme rabbena leke-l-hamd. Kada imam učini sedždu i vi je učinite i nemojte je činiti dok je imam ne učini. Kada on obavlja namaz stojeći i vi tako obavljajte, a ukoliko klanja sjedeći i vi svi klanjajte sjedeći.“

 

Izvor hadisa i njegova ocjena

Bilježi ga Ebu Davud u poglavlju o namazu (603).Osnova hadisa, kao što kaže Ibn Hadžer se nalazi u dvije vjerodostojne zbirke hadisa, Buahrijinoj i Muslimovoj.

Zbog čega je Ibn Hadžer izabrao Ebu Davudovu verziju, a nije Buharijinu i Muslimovu?

Postoje dva razloga, a oni su :

1.Ebu Davudova verzija je potpunija i obuhvatnija

2.U Ebu Davudovom sunenu se nalazi izraz: Ne činite ruk'u i ne činite sedždu…dok kod Buharije i Muslima taj izraz ne postoji.

Kratki komentar hadisa:

Ovaj hadis je dokaz obaveznosti slijeđenja imama u namazu, pa prema tome onome ko klanja iza njega zabranjeno je sljedeće: preticanje imama (musabekatuhu), istovremeno činjenje pokreta (muvafekatuhu), i kašnjenje za njim (et-te'ehhuru anhu).

Kada je u pitanju prvo stanje tj.preticanje imama, ono ima značenje da onaj ko klanja za imamom čini pokrete prije imama, što je po koncenzusu učenjaka zabranjeno.Ukoliko tako čini namjerno i znajući za zabranu, namaz mu  je pokvaren po ispravnijem stavu učenjaka.

A ukoliko klanjač to učini iz nemara ili neznanja, namaz mu je ispravan, ali je obavezan da ponovi one radnje koje je učinio prije imama.

Kada je u pitanju drugo stanje, tj.istovremeno činjenje pokreta sa imamom tu imamo dva stanja.Prvo stanje je da zajedno sa imamo donese početni tekbir.Ukoliko tako učini namaz mu je neispravan.Drugo stanje je da početni tekbir donese iza imama, a ostale radnje da čini zajedno sa njim.U takvom stanju namaz mu je ispravan, ali je pokuđen.

Kada je u pitanju treće stanje, tj.kašnjenje iza imama i tu imamo  više situacija.Ukoliko kasni iza imama zbog opravdanog razloga, kao npr.iz nemara, postupiće tako da uradi ono što je zakasnio i nastaviće da slijedi imama.Međutim ukoliko čovjek toliko kasni da  imam ponovo čini radnju koju on nije ni učinio, nastaviće da klanja za imamom, ali mu se se onaj rek'at koji je zakasnio neće računati, pa će ga naklanjati. A ukoliko kašnjenje bude bez raloga, onda mu je namaz pokvaren.

Pitanje:Šta se podrazumjeva pod pojmoj „slijeđenje imam“?

Po tom pitanju imaju dva stava:

Prvi stav: Pod tim pojmom se podrazumjeva slijeđenje imama u vanjskim pokretima, a ne u nijjetu namaza.Ovo je stav imama Šafije, jedan od stavova imama Ahmeda  i stav zahirijja.

Drugi stav: Pod tim pojmom se podrazumjeva slijeđenje imama i u vanjskim pokretima i u nijjetu namaza.Ovaj stav zastupaju imam Malik, imam Ebu Hanife, i to je poznati stav u mezhebu imama Ahmeda. Svi oni kažu:“Ukoliko se nijet onoga ko klanja iza imama razlikuje od nijeta imama, takav pistupak kao da nije ni urađen, jer nema veće razlike između imama i muktedije od razlike u nijjetima.“

 

Hadis je dokaz da je najpotpunije slijeđenje imam ono slijeđenje kada muktedija neposredno nakon imama učini pokret bez imalo kašnjenja.

 

Izvor:Minhatu-l-allam fi šerhi bulugi-l-meram, šejh Abdullah Fevzan, 3/374-378

Preveo:Senad Muhić

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: “Snažan vjernik je bolji i Allahu draži od slabog vjernika, a u obojici ima dobra.” (Muslim u Sahihu).

Pod snagom koja se spominje u ovom hadisu se podrazumjeva odlučnost da se bude prvi u svim stvarima koje su vezane za onaj svijet.Onaj ko posjeduje ovakvu osobinu ima veću spremnost i odlučnost prilikom susreta sa neprijateljem u borbi i brže se odlučuje za džihad. Takav ima veću spremnost prilikom naređivanja dobra i odvraćanja od zla i bolje podnosi iskušenja koja ga zadese na tom putu. Jak vjernik ima veću želju za namazom, postom, zikrom i drugim dobrim djelima. Aktivniji je po pitanju činjenja dobrih djela i ustrajniji je u tome…” (Šerhu-n-Nevevi ala Muslim, 16/215)

Ibn-l-Dževzi veli: “Snaga koja je spomenuta u ovom hadisu podrazumjeva odlučnost i želju, a ne tjelesnu snagu.” (Kešfu-l-muškili min ehadisi-s-sahihajni, 3/552)

U djelu Hašijetu-s-sindi ala suneni Ibn Madže (1/41) stoji: ” Riječi :Snažan vjernik  znače snagu  koja je potrebna da se čine dobra djela, zatim snagu koja je potrebna da se podnosi teškoća prilikom činjenja ibadeta i strpljivost na nedaćama.”

Snažan vjernik je onaj vjernik koji radi dobra djela, a kloni se loših, te prilikom boravka među ljudima, trpi njihove uvrede. (Fejsal b.Abdi-l-Aziz En-Nedždi, Tetrizu-r-rijadi-s-salihin,1/90)

U komentaru knjige Četrdeset Nevevijevih hadisa (1/75) Ibn Usejmin veli: “Pod pojmom snažan vjernik koji se spominje u hadisu se ne podrazumjeva onaj ko je fizički jak i ima jake mišiće, nego onaj ko je snažan i jak u svojoj vjeri…”

 

Preneseno je mnogo hadisa od nekoliko ashaba o prednosti tinte učenog čovjeka nad krvlju šehida, odnosno prednosti učenjaka nad šehidom, međutim svi su oni ili slabi ili izmišljeni.

Spomenut ćemo neke od njih:

1.Jedan od takvih hadisa prenosi Ebu Derda,a bilježi Ibn Abd-l-Berr u djelu Džami'u bejani-l-ilmi 1/150. U lancu tog hadisa se nalazi Ismail b. Zijad o kojem Ibn Hibban kaže:Dedždžal, te ga je zbog toga proglasio slabim i Iraki u djelu Tahridžu-l-ihjai, str.5.

2.Hadis na ovu temu prenosi i Abdullah b.Amr b.El-As, a bilježi ga Ebu Ne'im u djelu Ahbaru Asbehan, 1718, i Dejlemi u djelu Musnedu-l-Firdevs.U lancu ovog hadisa se nalazi već spomenuti Ismail b.Zijad. Prenesen je i drugim putem kao što to nalazi Ibn-l-Dževzi u djelu El-ilelu-l-mutenahije 1/81, te veli da nije ispravan.

Ovaj hadis  još prenose i sljedeći ashabi: Abdullah b.Omer, Nu'man b.Bešir, Ukbe b.Amir,Imran b.Husajn, Enes b.Malik, Ibn Abbas, Ebu Hurejre i svi hadisi su slabi i ne prihvataju se.O tome se mogu pogledati sljedeća djela:

-El-ilel-l-mutenahije, 1/180-181

-Lisanu-l-mizan, 5/225

-Tarihu Bagdad, 2/193

 

Zaključak o ocjeni hadisa:

Radi se o hadisu koji je slab i o kojem Hatib Bagdadi veli da je izmišljen, a također to veli i imam Zehebi u djelu Lisanu-l-itidal, 3/517.

Odgovor na pitanje :Šta je bolje, tinta učenjaka ili krv šehida?

Preneseno je nekoliko hadisa koji govore o vrijednost krvi šehida same po sebi, dok s druge strane nisu preneseni hadisi koji govore o vrijednosti tinte učenog čovjeka same po sebi.

Rekao je imam Ibn-l-Kajjim :”Pitanje davanja prednosti tinti alima nad krvlju šehida i obrnuto je pitanje oko kojeg se vode mnoge rasprave.

Postoje četiri stepena ljudi koja su spomenuta u Kur'anu, a to se navodi u 69.ajetu sure Nisa:'Oni koji su poslušni Allahu i Poslaniku biće u društvu vjerovjesnika i istinoljubljivih i šehida i dobrih ljudi, kojima je Allah milost svoju darovao…”

Dakle, najveći stepen imaju vjerovjesnici, a zatim istinoljubljivi, pa ukoliko učenjak i njegova tinta dostignu stepen istinoljubljivosti onda imaju veću vrijednost nego šehid koji nije dostigao taj stepen,a ukoliko šehid i njegova krv dostignu spomenuti stepen, imaju veću vrijednost nego učenjak koji nije dostigao taj stepen.Međutim ukoliko i jedan i drugi dostignu taj stepen koji je drugi po vrijednosti nakon vjerovjesništva, onda su na istom stepenu i ni jedan od njih nije bolji od drugog.

A istinoljubljivost koja je spomenuta u Kur'anu znači potpuno vjerovanje u ono što nam je preneseno od Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i potpuna predanost tome.”

(Miftahu dari-s-se'adeti, 1/297,299)

Od Ebu Zerra El-Gaffarija se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: „ Boj se Allaha gdje god da budeš. Učini dobro djelo nakon lošeg, kako bi njime izbrisao loše i ophodi se prema ljudima na najbolji način.“[1]

U ovom veličanstvenom hadisu, Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je spomenuo i prava koje Allah ima kod nas, a i prava koje ljudi imaju.

Allahovo pravo jeste da ga se robovi boje  istinskom bogobojaznošću, da se boje Njegove srdžbe i kazne, tako što će se kloniti zabranjenih radnji, a izvršavaće ono što im je On naredio.

Naredba koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, uputio u ovome hadisu je naredba  koju je Allah Uzvišeni uputio svim ljudima, a svaki poslanik je govorio: “Allaha obožavajte i Njega se bojte.“ [2]

Allah Uzvišeni je neke od vidova bogobojaznosti spomenuo u sljedećem ajetu:

„Nije dobrocinstvo okretati svoje lice prema istoku ili prema zapadu, vec je dobrocinitelj onaj koji vjeruje u Boga, Sudnji dan, meleke, Knjigu i vjerovjesnike i daje imetak, iako mu je drag, svojim bliznjima, sirocadima, siromasnima, putnicima, onima koji traze milostinju, onima u ropstvu. Dobrocinitelj je i onaj koji klanja namaz, daje zekat i oni koji izvrsavaju datu rijec, zatim oni koji su strpljivi u siromastvu, bolesti i ratu. To su oni koji iskreno vjeruju i oni koji se Allaha boje.“[3]

Međutim, svaki čovjek bez obira koliko se trudio da bude bogobojazan, veoma često uradi nekakvo loše djelo, pa je zbog toga Poslanik, sallallahu alejhihi ve selleme, u ovome hadisu uputio savjet i način kako da se to loše djelo izbriše, rekavši: „Učini dobro djelo (hasene) nakon lošeg, kako bi njime izbrisao loše.“

Riječ „hasene“ koja se spominje u citiranom hadisu označava svako djelo kojim se rob probližava Allahu Uzvišenom, a najbolje dobro djelo kojim se uklanjaju loši postupci  jeste pokajanje i traženje oprosta od Allaha.

U dobro djelo (hasene) se ubraja i praštanje ljudima, dobročinstvo  prema stvorenjima, otklanjanje poteškoća  itd.

Allah uzvišeni veoma jasno u Kur’anu naglašava: “Doista se dobrim djelima uklanjaju loša. “[4]

A Poslanik, sallallahu aljehi ve selleme, savjetuje: “ Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana su otkupu za grijehe koji se učine između toga, ukoliko se izbjegavaju veliki grijesi.“[5]

Zatim Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, veli: “ i ophodi se prema ljudima na najbolji način.“

Najbitnija stvar koja se ubraja u lijepo ophođenje prema drugima jeste  da  im ne činiš nikakvu vrstu štete, te da im praštaš pogreške koje su prema tebi učinili.

U lijepo ponašanje se ubraja i da se sa svakim ophodiš onako kako njemu dolikuje, bilo da se radi o velikom ili malom, učenom ili neznalici.

Preveo : Senad Muhić

Iz knjige: Behdžetu kulubi-l-ebrar ve kurretu ‘ujuni-l-ahjar fi šerhi dževami'i-l-ahbar, autora šejha Abdurrahmana b. Nasira Es-S'adijja, str. 40-42


[1] Ahmed 5/236; Tirmizi 1987; Hadis je dobrim ocijenio Albani u djelu Sahihu-l-džami’  97

[2] El-Ankebut, 16

[3] El-Bekare, 177

[4] Hud, 114

[5] Muslim, 233

1.Meleki donose salavat na one koji ljude podučavaju dobru

Od Ebu Umame El-Bahilija se prenosi da su Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, spomenuta dvojica ljudi, od kojih je jedan pobožnjak, a drugu učenjak, pa je Poslanik rekao:“Prednost učenjaka nad pobožnjakom kao moja prednost nad vama.Doista Allah, meleki i stanovnici Zemlje i nebesa pa čak i mravi i ribe donose salavat na onoga ko ljude podučava dobru.“

Hadis bilježi Tirmizi i kaže da je hasen garib, dok ga Albani ocjenjuje kao hasen (dobar)

Vidi:“Miškatu-l-mesabih 1 /46 i Sahihu-t-tergibi ve-t-terhib 1/ 19

2.Meleki donose salavat na one koji su u prvim  saffovima.

Hadis o ovome bilježi Ahmed i Nesai sa dobrim lancem prenosilaca. Albani ovaj hadis ocjenjuje kao sahih li gajrihi,  Sahihu-t-tergibi ve-t-terhib 1/ 58

Drugi hadis na ovu temu govori o tome da Allah i meleki donose salavat na one koji su u prvom i drugom saffu.( Sahihu-t-tergibi ve-t-terhib, 1/ 118)

3.Allah i meleki donose salavat na one koji popunjavaju praznine u saffovima.

Hadis o ovome bilježe Ahmed , Ibn Madže , te Ibn Huzejme, Ibn Hibban uz svojim Sahihima, a šejh Albani veli da je hadis hasen sahih, Sahihu-t-tergibi ve-t-terhib, 1 /121)

4.Allah i meleki donose salavat na one koji ustaju na sehur

Ibn Omer prenosi da je Resul, sallallahu alejhi ve selleme, kazao:“Allah i meleki blagosiljaju one koji ustaju na sehur.“ Bilježi ga Taberani U Evsatu i Ibn Hibban u Sahihu, dok ga he šejh Albani ocjenio kao hasen sahih.( Sahihu-t-tergibi ve-t-terhib, 1 /257)

5.Meleki donose salavat na onoga ko isčekuje namaz u džamiji

Hadis na ovu temu prenosi Ebu Hurejre, a Albani ga ocjenjuje kao sahih.

6.Sedamdeset hiljada meleka donose salavat na onoga ko posjeti bolesnika.

Hadis bilježi Hakim i Ibn Hibban u svome Sahihu.Šejh Albani je hadis ocjenio vjerodostojnim.

Sahihu-t-tergibi ve-t-terhib, 1 /197)

7.Meleki donose salavat na onoga ko donosi salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme

Hadis bilježi Ahmed u Musnedu, a Albani kaže da je hadis sahih mursel.

Vidi:Sahihu-l-Džami’  5 /174

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u hadisu kojeg prenosi Ebu Musa:”OVAJ MOJ UMMET JE UMMET KOJEM JE UKAZANA MILOST. ZA MOJ UMMET NEMA KAZNE NA AHIRETU. ALLAH JE UČINIO DA MU KAZNA BUDE NA OVOM SVIJETU – UBITSTVA, ZEMLJOTRESI I SMUTNJE!!!” (EBU DAVUD)

Alijj El-Kari veli: “Ummet koji se spominje u hadisu je ummetu-l idžabe (muslimani), a milost koja se spominje u hadisu jeste milost koja je ukazana samo muslimanima, zbog toga što imaju poslanika koji je milost svjetovima, a koji se naziva i vjerovjesnik milosti (nebijju-r-rahmeti). Riječi “ZA NJEGA NEMA KAZNE NA AHIRETU” znače da taj ummet neće biti kažnjavan teškim kaznama na ahiretu, nego će većina tih kazni biti odstranjena od ummeta prilikom raznih nedaća, bolesti i raznih vidova iskušenja, a što potvrđuje i nastavak hadisa:”ALLAH JE UČINIO DA MU KAZNA BUDE NA OVOM SVIJETU – UBITSTVA, ZEMLJOTRESI I SMUTNJE.” Dakle bespravna ubistva. Dok neki drugi učenjaci vele da se hadis odnosi samo na one koji nisu činili velike grijehe.”

Dalje navodi Alijj El-Kari govor Muzhira: “Ovo je muškil hadis[1] jer se u njemu spominje da Allah neće nikoga kazniti iz ovog ummeta bez obzira da li se radilo o onima koji čine velike grijehe ili ne. Međutim preneseni su drugi hadisi koji govore o kažnjavanju onih koji čine velike grijehe, pa se možda riječ ummet koja se spominje u hadisu može odnositi na one koji budu slijedili Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, na način kako to treba činiti, čineći pri tome ono što je Allah naredio, a ostavljajući ono što je zabranio.

Hadis bilježi Ebu Davud i Hakim u svome Mustedreku. Ispravnim ga je ocijenio i potvrdio imam Zehebi, a u drugoj verziji hadisa stoji: “MOJ UMMET JE UMMET MILOSTI. ZA MOJ UMMET NEMA KAZNE NA AHIRETU. ALLAH JE UČINIO DA MU KAZNA BUDE NA OVOM SVIJETU – SMUTNJE, ZENLJOTRESI, UBISTVA I RAZNE NEDAĆE.” Ovu verziju bilježe Ebu Davud, Taberani, Hakim, i Bejheki od Ebu Musaa.

A također bilježi Hakim u “El-Kuna” od Enesa: ”Moj ummet je ummet kojem je ukazana milost i kojem je oprošteno.”

Vidi:Alijj El-Kari, Mirkatu-l-mefatih šerhu miškati-l-mesabih, 8/3372, 3373)


[1]Prema riječima šejha Nuruddina Itra to je onaj hadis koji odudara od šerijatskih pravila pa daje iskrivljeno značenje ili se ne slaže sa drugim šerijatskim tekstom. Vidi:Menhedžu-n-nakdi fi ulumi-l-hadis, str.337

Bilježi imama Bejheki u Šu'ubu-l-iman (3/1437) da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao:“Postač je u ibadetu i dok spava.“

Imam Bejheki je lanac ovog hadisa proglasio slabim. On kaže: „Ma'ruf b.Hasan (jedan od ljudi koji se nalaze u lancu prenosilaca ovog hadisa) je slab ravija, a Sulejman b.Amr  Neha'i je još slabiji od njega.“

Rekao je Iraki u djelu Tahridžu ehadisi ihjai ulumi-d-din (1/310): “Sulejman Neha'i je jedan od lažova.“

Također ga je slabim proglasio i Menavi u djelu Fejdu-l-Kadir ( 9293)  i Albani u djelu Silsiletu-l-ehadisi-d-da'ifeti (4696).

1.Trazite znanje pa makar i u Kini.

Ovaj hadis nema seneda, a navodi ga Imam Adžluni u svome djelu “Kešfu-l-hafa ve muzilu-l-ilbas amma-štuhire minel ehadisi fi elsineti-n-nas” i navodi ga Ibnu-l-Dževzi u djeli ” El-Mewduat” (Izmišljene predaje).Kaže Ibn Hibban :Ovo je batil (neispravan hadis)koji nema osnove a u njegovom lancu prenosilaca se nalazi Ibn Atikeh,a on je munker.I kaze Sejh Albani u “Daifi el džamii da je ovaj hadis izmisljen.

2. “Moji ashabi su poput zvijezda, kojeg god budete slijedili bićete na pravom putu

Kaze Imam Ahmed:”Ovaj hadis nije ispravan.Kaze Imam Ibn Abdil Berr:Na senedu ovog hadisa ne moze se zasnovati dokaz.Takodjer i Ibn Hazm kao i Albani smatra da je hadis izmisljen.

3.”Vjera je (lijepo) ophođenje

Kaze Albani u uvodu petog djela svoje knjihe “Silsiletul ehadisi daife:”Ovo cak nije ni izmisljen hadis”

4.Cistoca je od vjere

Nije potvrdjeno da je ovo izrekao Poslanik, ali ima nesto slicno ovom hadisu: “Cistoca poziva u vjeru a vjera ce sa onim ko je posjeduje biti u dzenetu. Medjutim ovaj hadis je veoma slab jer je u njegovom lancu prenosilaca Ibrahim b.Hajjan,a o njemu je Ibn Adij kazao da je vecina njegovih hadisa izmisljena.

5.”Onaj koga namaz ne odvrati od pokvarenosti i loših djela, Allah mu neće povećati osim udaljenosti od Njega”

Ovo je jedan od hadisa koji su prošireni među ljudima. Neispravan je i svojim lancem prenosilaca i svojim tekstom. Zabilježio ga je Taberani u „Kebiru“ (3/106/2), El-Kada'i u „Musnedu Šihab“ (2/43), Ibnu Ebi Hatim kako spominje Ibnu Kesir u svome tefsiru (2/414), putem Lejsa on od Tavusa a on od Ibnu Abbasa, radijallahu anhuma.

Lanac prenosilaca je slab zbog Lejsa. On je Ibnu Ebi Sulejm. Hafiz Ibnu Hadžer u „Takribu tehzib“ kod govora o njemu kaže: „Saduk. Pamćenje mu se pomiješalo na kraju, pa nije bilo moguće razlikovati njegove hadise, usljed čega je i ostavljen.“ I Hejsemi je osporio ovaj hadis zbog njega u „Medžme'iz-zevaid“ (1/134). Hafiz El-Iraki u valorizaciji djela „Ihja ulumid-din“ (1/143) kaže: „Lanac prenosilaca je lejjin.“

Ibnu Džerir, rahmetullahi alejh, ovaj hadis zabilježio je s drugim lancem prenosilaca od Ibnu Abbasa, radijallahu anhuma, tj. to su njegove riječi a ne riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Iako i u ovom lancu prenosilaca postoji prenosilac čije ime nije spomenuto.

Imam Ahmed bilježi u svome djelu „Ez-Zuhd“ i Taberani u „Kebiru“ da je Ibnu Mes'ud, radijallahu anh, rekao: „Kome njegov namaz ne bude naređivao dobro i zabranjivao zlo, neće mu ni povećati osim udaljenost.“ Hafiz El-Iraki, rahmetullahi alejh, za lanac prenosilaca ovog mevkuf predanja rekao je da je vjerodostojan, dakle, vjerodostojno se prenosi od Ibnu Mes'uda, radijallahu anh, a ne od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Stoga je neispravno ove riječi smatrati hadisom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

6.”Razmišljanje jedan sat je bolje od činjenja ibadeta šezdeset godina”

U njegovom senedu se nalazi Osman b.Abdillah el Kureši i Ishak b.Nedžih koji su kod ucenjaka poznati kao lažovi.

Rekao je Alijj El Kari:Ovo nije hadis.

Kaze Imam Iraki u “Tahridžu ehadisi el ihja da mu je sened slab.

7- “Učenjaci u mom Ummetu su kao vjerovjesnici kod Benu Israila

ovaj hadis nema osnove(Pogledaj :Elmekasidu el hasene od imam Sehavija).Isto kaze i sejh Albani.

Ova izreka se suprostavlja Kuranu i sunetu i koncenzusu ucenjaka jer je poznato da su vjerovjesnici najbolji ljudi a najbolji medju njia je Muhamed a.s..Da li ima iko ko tvrdi da je neki ucenjak iz naseg umeta bolji od Musa koji se smatra jednim od najboljih poslanika a poslat je benu israilu.

8. Hadis o oživljavanju roditelja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tako da su povjerovali u njega

Ova izreka se suprostavlja hadisu kojeg biljezi Muslim a u kojem Poslanik kaze:I moj I tvoj otac su u vatri.

Kaze Imam Nevevi u komentaru ovog hadisa:U njemu je dokaz da onaj ko umre kao nevjernik da je u vatri I da mu nece pomoci nikakve rodbinkse veze I da je u vatri svako onaj od arapa prije Muhammeda a koji je obozavao kipove.

Kaze Imam Dzevzi:Ovaj hadis (o ozivljavanju roditela polsanika)je izmisljen a koga je izmislio  ima veoma malo pameti znanja.

9.Prvo sto je Allah stvorio bila je svjetlost tvog poslanika,o Dzabire

Kaze Rešid Rida u svojim Fetvama(2/447):Ovaj hadis nema osnove.

A jos prije njega to je rekao Imam Sujuti(Vidi :El havi Lil fetava)

10. – “Ko posjeti moj kabur, obavezan mu je moj šefa'at”.

Ovaj hadis je izmisljen jer se u nemu nazale Abdullah ibn Ibrahim El gafari koji je slab u hadisu.

Spominje ga Sujuti o svoj knjizi(اللآلئ المصنوعة في الأحاديث الموضوعة) koja navodi izmisljene hadise

Kaze Imam Nevevi:Biljeze ga darekuti I Bejheki sa slabim lancem prenosilaca.

Kaze Ibn Hadzer:Svi putevi kojima je stigao ovoj hadis su slabi.,a najispravnije sto je zabiljeno po ovom pitanju je hadis:nema ni jednog koji me poselami,a da Allah meni nece vratiti dusu pa cu I ja uzvratit selam.(Vidi Etelhisul habir 2/267)

Bilježi imam Ahmed u Musnedu hadis od Alije r.a.da je kazao: “Jedne prilike sam posjetio Poslanika, s.a.w.s, sa Džaferom i Zejdom, pa je Poslanik kazao Zejdu: ‘Ti si moj prijatelj’, nakon čega je Zejd počeo da pleše i igra kod Poslanika na jednoj nozi. Zatim je Poslanik zovnuo Džafera i rekao mu: ‘ Ti si mi najsličniji po ponašanju i izgledu’, nakon čega je i on počeo da igra. Zatim je Poslanik rekao Aliji r.a.: ‘Ti si moj , a ja sam tvoj’, pa je i Alija počeo da igra nakon Džafera.”

Ovaj hadis bilježi Ahmed u svome Musnedu 2/213 i on u sebi sadrži dvije sporne stvari:

1.U njemu se nalazi nepoznati prenosilac Hani b.Hani, o kojem Hafiz Ibn Hadžer, prenoseći govor Ibn Medinija kaže: “On je nepoznat prenosilac“, a također prenosi i govor Šafije: “On je nepoznat prenosilac i njegovi hadisi nisu potvrđeni.“ (Tehzibu-t-tehzib 11/22)

2.U njemu je Ebu Ishak Sebi’i koji je poznat po obmanama (Džami'u-t-tahsili fi ahkami-l-merasil str.245)

Svi komentatori Ahmedovog Musneda su ovaj hadis ocijenili kao slab.

Ovaj hadis je prenesen i drugim putevima koje spominje Ibn Sa'd u djelu Tabekat 4/35, 36 od Džafera b.Muhammeda, ali je i ovaj hadis slab jer Džafer nije doživio nikog od ashaba koji se spominju u ovom hadisu.

Dakle, ovaj hadis je slab kao sto se spominje u djelu Nasbu-r-rajeti 3/268

Hadis je također zabilježio i Buhari pod rednim brojem 2552, ali se u tom hadisu ne spominje izraz igranje i ples.

Čak i da se pretpostavi da su oni igrali i da je ta predaja ispravna , sasvim je sigurno da ta igra i ples nisu bili prilikom spominjanja Allaha, nego je to izraz njihove sreće kod Poslanika .(Vidi:Es-Sunenu-l-kubra, Bejheki, 10/226.)

Rekao je Ibn Hadžer Hejtemi: “Svi spomenuti hadisi kojima se dokazuje dozvola plesa prilikom zikra su slabi i njihovi tekstovi su izmišljeni.“ (Keffu-r-rua'a an muharremati-l-lehvi ve-s-sema’ , br.75)

Rekao je Mehmed Handžić: “Kod njih i nema uopće ništa drugo osim ono malo čemernog zikra koji je u očima šerijata prije izigravanje i šala nego ibadet i poštivanje Allaha. Dodaj tu još ples i raznu svirku, iscrpit ćeš svu njihovu zadaću i službu.” (Izabrana djela, Pitanje tekija u Jugoslaviji, 2/191)

Fetva dr.Enesa Ljevakovica: “Ukoliko se radi o uobičajenom zikru, poput učenja Kur'ana, slušanja predavanja, čitanja neke knjige, učenja dova, tesbiha i sl. bez nekakvih neobičnih kretnji, njihanja, nejasnog izgovora zikra i sl., nema dileme da je to dozvoljeno i lijepo činiti.” (izvor:http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=5590:o-injenju-zikra&catid=151&Itemid=530)

Hadisi o učenju sure Kehf

Hadisi o učenju sure Kehf

1. “Ko bude suru Kehf proučio na dan džume, biće mu oprošteni grijesi koje bude činio do iduće džume i još tri dana i biće mu poklonjeno svjetlo koje će dostizati do nebesa i biće sačuvan od Dedžala.“

Lanac prenosilaca ovog hadisa je slab i hadis je mursel. A pored toga što je hadis mursel,  Zehebi u djelu El-Mizan veli da od Ishaka ibn ebi Furve,  Buhari nije uzimao  hadise. A imam Ahmed je zabranio da se od njega prihvataju hadisi, dok je Jahja kazao da se njegovi hadisi ne zapisuju.

2. “Ko prouči suru Kuhf u noći džume, biće osvjetljen svjetlom koje se prostire od njega pa do Bejtul atika (Kabe).“

Bilježi ga Darimi 3283, Bejheki 2444, kao mevkuf predaju, a bilježi ga Hakim 2/368 i Bejheki 2446 kao merfu’ predaju. Bejheki je kazao da je ova predaja mevkuf, dok ju je Hakim ocijenio ispravnom, a imam Zehebi je kazao da se u lancu ovog hadisa nalazi  Neim b.Hammad koji je sporan i da hadis nije jak , ali i pored toga se nalazi u Sahihu-l-Džami’ 6470.

3. “Ko nauči napamet prvih deset ajeta sure Kehf biće sačuvan od Dedžala.“  A u drugoj predaji: “Zadnjih deset ajeta.“

Bilježi ga Muslim 809, Ebu Davud 4323, Ibn Hibban 785 i 786 i Ahmed 6/449 i 5/196

4.”Ko doživi Dedžala, neka uči suru početak sure Kehf.“

Bilježi ga Muslim 2937

(Vidi: Tefsiru-l-Kurtubi, 10/301,302)

5. Bilježe Ahmed, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i dr.,  od Ebu Derdaa da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: “Ko zapamti deset prvih ajeta sure Kehf, biće sačuvan od Dedždžala.”

6.Bilježe Ahmed, Muslim, Nesai i Ibn Hibban od Ebu Derdaa da je Poslanik sallallahu alejhi ve selleme kazao:”Ko bude učio zadnjih deset ajeta sure Kehf, biće sačuvan od Dedždžala.”

7.“Ko bude učio prva tri ajeta sure Kehf, biće sačuvan Dedždžala.“(Tirmizi, hasen-sahih)

8.Bilježi Ibn Merdevejh da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,  rekao: “Ko prouči suru Kehf na dan džume, biće sačuvan osam dana  od svakog iskušenja, a ako se pojavi Dedždžal i od njega će biti sačuvan.”

9. “Ko bude učio suru Kehf biće osvjetljen svjetlom od mjesta na kojem se nalazi pa do Mekke , a ako bude učio zadnjih deset ajeta , Dedžal mu neće nauditi.“

Ispravnim ga je ocijenio Hakim po uslovima koje je postavio Muslim. A Hejsemi u djelu  Medžmeu Zevaid 7/56 veli:Bilježi ga Taberani u El-Evsatu, a prenosioci tog hadisa su prenosioci koji se nalaze u Sahihu.

10.Bilježi Hakim da je Poslanik,  sallallahu alejhi ve selleme,  kazao: “Ko prouči suru Kehf na dan džume, pratiće ga svjetlost između dvije džume.” (Ispravnim ga je ocijenio Hakim.)

11.Bilježi Ibn Merdevejh  da je Poslanik,  sallallahu alejhi ve selleme,  rekao: “U onu kuću u kojoj se prouči sura Kehf, tu noć šejtan neće ući.”

(Vidi:Ševkani , Fethu-l-Kadir, 3/372-373)